Svinjska mast je namirnica koja je čitav niz godina nepravedno stavljena na listu nepoželjnih namirnica (a stoljećima je othranjivala generacije slavonske ravnice), te joj je konačno temeljemraznih istraživanja vraćeno dostojanstvo i postala je vrlo poželjna namirnica u ljudskoj prehrani. Mlađe generacije odrasle su u uvjerenju da su masnoća i kolesterol opasni. Stariji, koji se još sjećaju da su kao djeca mazali svinjsku mast po kruhu, da nikada nisu uklanjali masne dijelove sa mesa i da su jeli slaninu kad god je bila pristupačna, odavno su se odrekli masne hrane iz straha da im se ne poveća kolesterol i začepe krvne žile. No posljednjih godina dolazimo ipak do nekih novih saznanja i debata o masnoćama je sve žešća. S jedne strane stoje upozorenja stručnjaka o štetnosti masnoća i kolesterola, te preporuke da se masna hrana zamijeni ”light” verzijama. S druge strane imamo moderne spoznaje koje potvrđuju da su masnoće zdrave, potrebne i neophodne za dobro zdravlje, a znamo i da su od davnina sačinjavale važan dio ljudske prehrane.
Svinjska mast je masnoća dobivena topljenjem svježeg, čistog masnog tkiva zdravih svinja iz
područja svinjskog trbuha ili leđa. Svinjska mast od davnina je poznata i kao prirodni lijek za ublažavanje kožnih tegoba, dišnih i reumatskih bolesti… I danas se preporučuju domaći balzami, oblozi i drugi pripravci na bazi svinjske masti. Sa svinjskom mašću ne valja pretjerivati, kao ni s bilo kojom drugom namirnicom. No ako je prirodno proizvedena, svakako može obogatiti prehranu. Prehrana bogata prirodnim masnoćama je čovjekova prirodna hrana. Prirodne masnoće nisu nikada bile štetne za čovjekovo zdravlje, ne uzrokuju ni bolest niti debljanje. Prirodne masnoće nalazimo u: svinjskoj masti, maslacu, vrhnju, mliječnim masnoćama, masnoćama u jajima, ribi… Zasićene masnoće sadrže vitamine A i D koji su važni za vid, kožu, sluznice, kosti, normalan rad srca i psihičku ravnotežu. Imunološki (obrambeni) sustav funkcionira bolje ukoliko unosimo dovoljno zasićenih masnoća, a one su potrebne i za razvoj i bolji kapacitet pluća te smanjenje rizika od upala. One štite i jetru i snižavaju razinu lipooksigenaze u krvi, jednog od čimbenika srčano-žilnih bolesti. Smanjenim unosom zasićenih masnoća, nemoguće je dobiti dovoljno vitamina topivih u mastima (A, D, E, K). Mnoštvo hranjivih tvari iz povrća ne možemo iskoristiti ako se povrće ne pripremi s masnoćama i to onim zasićenim, jer samo zasićene masnoće imaju sposobnost da se odupru djelovanju visokih temperatura i time ne oksidiraju. Osim toga, masnoća nam osigurava dugotrajnu izdržljivost, ne dovodi do nedostatka energije te od svih makronutrijenata daje najbolju sitost.
Energetska vrijednost masti
Masti su skladište energije.
1 g masti = 39 kJ
1 g šećera = 17 kJ
1 g proteina = 17 kJ
100 g masti = 3500 kJ
100 g kulena = 1900 kJ
100 g slanine = 2200 kJ
100 g kotleta = 1000 kJ
100 g čvaraka = 2200 kJ
100 g maslinovog ulja = 3500 kJ (dakle jednaku energetsku vrijednost ima i mast i maslinovo ulje)
RECEPT: Pogačice s čvarcima
Namirnice:
500 g brašna
250 g mljevenih čvaraka
2,5 dl toplog mlijeka ili vode
1 kvasac
1 žlica soli
1 jaje za premazivanje
Prema zadanoj recepturi zamijesi se dizano tijesto, te se ostavi na toplo da podvostruči
volumen.
Tijesto se razvalja na debljinu 1 cm, te se na polovicu površine nanesu u tankom sloju mljeveni
čvarci. Tijesto se preklopi, razvalja i opet se nanesu na polovicu površine mljeveni čvarci.
Preklopi se, razvalja, preklopi, razvalja dok ne dobijemo mali kvadar.
Ovaj puta se tijesto odmara na hladnijem mjestu ( da se čvarci ne počnu topiti).
Kada je tijesto odmorilo, razvaljamo ga, izrežemo u odgovarajućim (željenim) oblicima,
premažemo razmućenim jajima, te stavimo peći u zagrijanu pećnicu na 1800-2000C oko pola
sata dok se ne postigne lijepa rumena boja.
Ankica Živić, dipl.ing
Srednja strukovna škola Vinkovci
