Udruga slijepih i ove je godine iako u manjem opsegu nego prijašnjih godina već tradicionalno 15. listopada obilježila Međunarodni dan bijelog štapa. U prostorijama udruge članove smo podsjetili na važnost korištenja bijelog štapa u prometu, a pri posjeti medija naglasili smo važnost inkluzivnog dodatka za slijepe, novog Zakona o socijalnoj skrbi i ostalim svakodnevnim problemima slijepih oosba.

Bijeli štap predstavlja pomagalo koje omogućava samostalno kretanje slijepe osobe, a ujedno je i zaštitni znak slijepih osoba u prometu. Pravo na dugi bijeli štap za slijepe imaju sve slijepe osobe. Za pomagalo nije potreban prijedlog, a propisuje ga liječnik opće medicine.  Rok uporabe pomagala je godinu dana, bez obveze vraćanja nakon uporabnog roka.  Da bi doista bio pomagalo, slijepa osoba treba proći tečaj poduke samostalnog kretanja s bijelim štapom.

Za sve dodatne informacije o pravu na pomagalo molimo obratite se na broj telefona udruge.

U sklopu programa “Možemo mi kao i vi” financiranog od strane Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike u utorak 13. listopada održana je radionica partnerske organizacije Srednje strukovne škole na temu lipa i mak u slasticama.

Na radionici korisnici programa su se upoznali sa karakteristikama  lipe i maka te njihovom primjenom u izradi raznih jela i slastica. Kako koristiti mak i lipu pokazano je na primjeru izrade  sirove torte  od maka, lipe i malina te keksića od maka uz koje smo poslužili čaj od lipe što su degustirali korisnici programa.

Voditeljica  radionice: strukovna učiteljica kuharstva Marija Bošnjak, Srednja strukovna škola Vinkovci

U sklopu programa “Možemo mi kao i vi” financiranog od strane Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike u utorak 29. rujna održana je radionica partnerske organizacije Srednje strukovne škole na temu koprive i važnosti koprive u prehrani. U nastavku teksta slijede važnije informacije obrađene na radionici.

Kopriva je biljka koju svi poznajemo. Možda smo s njom imali neugodan bliski susret u djetinjstvu kad je poslužila kao „odgojno pomagalo“ ili smo ju brali kao hranu za životinje. Možda smo vidjeli šampon na kojem piše „kopriva“ ili je pad s bicikla završio baš u koprivama, s opekotinama. Što je kopriva? Je li kopriva beskoristan korov?!

Kopriva spada u samoniklo bilje, a sama riječ „samoniklo“ govori da su to biljke koje su same, bez čovjekove pomoći, pronašle svoje mjesto u prirodi. Dijelimo ih na: lisnate biljke i salate (kopriva, matovilac, kiselica, maslačak, trputac…), šumsko voće (šipak, bazga, šumske jagode i kupine), krušne biljke (hrastov žir i rese lijeske), čajno bilje (lipa, kamilica, šipak, metvica, bazga, kopriva…), začinsko bilje (divlji luk, ružmarin, bosiljak, majčina dušica, metvica…).

Koprivu smo pronašli u ovoj podjeli. Ona prati ljudski rod od prvih civilizacija do današnjih dana, oduvijek ljude liječi, hrani, čak i odijeva. Drevni narodi nisu znali njezin kemijski sastav, ali su znali sve njene blagodati. Stari Egipćani koristili su čaj od koprive protiv kostobolje i reume. Legionari su je usput brali da bi, nakon dugih napornih marševa, u njoj namakali noge ili su svježe ubranom koprivom trljali noge za poboljšanje cirkulacije. Kuhali bi je zajedno s mesom kako bi meso bilo mekše. U staroj germanskoj literaturi kopriva je bila simbol boga munje. Prema našem narodnom vjerovanju, munja tako dobro poznaje koprivu da neće udariti u nju (Neće grom u koprive!!!).

U narodnoj se medicini kopriva uspješno primjenjuje u sprječavanju i liječenju anemije, probavnih tegoba, tuberkuloze, reumatskih tegoba, visokog krvnog tlaka, hunjavice, prehlade te bubrežnih kamenaca.

Kopriva je našim precima u proljeće bila glavni izvor vitamina C. Upravo u prijelaznom razdoblju iz zime u proljeće opada imunitet pa su nutrijenti koji ga jačaju od velike koristi. U koprivi se nalazi željezo za poboljšanje krvne slike i kalij koji je neophodan za normalnu funkciju srca. Osim toga, u koprivi ima vitamina A koji podržava razvoj stanica u ljudskom organizmu i koji je nužan za dobar vid, zdravu kožu i kosu, a pomaže i u liječenju infekcija usta, nosa i grla te je važan za zdravlje cijelog dišnog i probavnog sustava. Nalaze se tu i vitamini K i D koji pomažu zdravlju kostiju i jačaju imunitet, a vitamini B1 i B2 važni su za zdravlje kože i kose. Možemo reći da je kopriva vitaminska bomba. Danas se zna da je cijela biljka – i korijen i stabljika i list i cvijet –  prepuna upravo ovih prirodnih elemenata bez kojih ljudski organizam ne može opstati.

Ono što iz koprive žari i pali nije vatra starih božanstava, već čista kemija. Ta žareća supstanca smjesa je histamina, acetilkolina, serotonina i mravlje kiseline. A one guste dlačice na stabljici i listovima koprive zapravo su male cjevčice od lako lomljivog minerala silicija. Pri ubodu, vrhovi tih cjevčica se slome pa se u kožu uliju navedene supstance s mravljom kiselinom koje peku poput vatre i izazivaju plikove.

Prema svemu navedenom, kopriva je doista nevjerojatna biljka. Kopriva je, ustvari, korov (ali ne i beskoristan) koji raste po zapuštenim mjestima, svuda gdje živi čovjek – u blizini naselja, kuća, ograda, na odlagalištima otpada, u prorijeđenim šumama, ali gotovo uvijek na vrlo plodnim zemljištima. Zdravlje nadohvat ruke!

A zašto tu koprivu ne nabrati i upotrijebiti je u kuharstvu za vrlo zdrave obroke kao što su juhe, variva, pite, popečci, kruhovi ili za zdrave i osvježavajuće čajeve. Prvi i najvažniji korak je ubrati zdravu koprivu, naravno u rukavicama, i blanširati ju.

Napisale:

1. Dubravka Scharmitzer, ing., profesor-savjetnik, Srednja strukovna škola Antuna Horvata, Đakovo

2. Ankica Živić, dipl. ing., profesor-savjetnik, Srednja strukovna škola Vinkovci, Vinkovci

Literatura:

Hamel-Sagrak: Poznavanje robe za ugostitelje, Školska knjiga, Zagreb, 1998.

https://www.braniteljski-portal.com/kopriva