U sklopu programa “Možemo mi kao i vi” financiranog od strane Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike u utorak 29. rujna održana je radionica partnerske organizacije Srednje strukovne škole na temu koprive i važnosti koprive u prehrani. U nastavku teksta slijede važnije informacije obrađene na radionici.
Kopriva je biljka koju svi poznajemo. Možda smo s njom imali neugodan bliski susret u djetinjstvu kad je poslužila kao „odgojno pomagalo“ ili smo ju brali kao hranu za životinje. Možda smo vidjeli šampon na kojem piše „kopriva“ ili je pad s bicikla završio baš u koprivama, s opekotinama. Što je kopriva? Je li kopriva beskoristan korov?!
Kopriva spada u samoniklo bilje, a sama riječ „samoniklo“ govori da su to biljke koje su same, bez čovjekove pomoći, pronašle svoje mjesto u prirodi. Dijelimo ih na: lisnate biljke i salate (kopriva, matovilac, kiselica, maslačak, trputac…), šumsko voće (šipak, bazga, šumske jagode i kupine), krušne biljke (hrastov žir i rese lijeske), čajno bilje (lipa, kamilica, šipak, metvica, bazga, kopriva…), začinsko bilje (divlji luk, ružmarin, bosiljak, majčina dušica, metvica…).
Koprivu smo pronašli u ovoj podjeli. Ona prati ljudski rod od prvih civilizacija do današnjih dana, oduvijek ljude liječi, hrani, čak i odijeva. Drevni narodi nisu znali njezin kemijski sastav, ali su znali sve njene blagodati. Stari Egipćani koristili su čaj od koprive protiv kostobolje i reume. Legionari su je usput brali da bi, nakon dugih napornih marševa, u njoj namakali noge ili su svježe ubranom koprivom trljali noge za poboljšanje cirkulacije. Kuhali bi je zajedno s mesom kako bi meso bilo mekše. U staroj germanskoj literaturi kopriva je bila simbol boga munje. Prema našem narodnom vjerovanju, munja tako dobro poznaje koprivu da neće udariti u nju (Neće grom u koprive!!!).
U narodnoj se medicini kopriva uspješno primjenjuje u sprječavanju i liječenju anemije, probavnih tegoba, tuberkuloze, reumatskih tegoba, visokog krvnog tlaka, hunjavice, prehlade te bubrežnih kamenaca.
Kopriva je našim precima u proljeće bila glavni izvor vitamina C. Upravo u prijelaznom razdoblju iz zime u proljeće opada imunitet pa su nutrijenti koji ga jačaju od velike koristi. U koprivi se nalazi željezo za poboljšanje krvne slike i kalij koji je neophodan za normalnu funkciju srca. Osim toga, u koprivi ima vitamina A koji podržava razvoj stanica u ljudskom organizmu i koji je nužan za dobar vid, zdravu kožu i kosu, a pomaže i u liječenju infekcija usta, nosa i grla te je važan za zdravlje cijelog dišnog i probavnog sustava. Nalaze se tu i vitamini K i D koji pomažu zdravlju kostiju i jačaju imunitet, a vitamini B1 i B2 važni su za zdravlje kože i kose. Možemo reći da je kopriva vitaminska bomba. Danas se zna da je cijela biljka – i korijen i stabljika i list i cvijet – prepuna upravo ovih prirodnih elemenata bez kojih ljudski organizam ne može opstati.
Ono što iz koprive žari i pali nije vatra starih božanstava, već čista kemija. Ta žareća supstanca smjesa je histamina, acetilkolina, serotonina i mravlje kiseline. A one guste dlačice na stabljici i listovima koprive zapravo su male cjevčice od lako lomljivog minerala silicija. Pri ubodu, vrhovi tih cjevčica se slome pa se u kožu uliju navedene supstance s mravljom kiselinom koje peku poput vatre i izazivaju plikove.
Prema svemu navedenom, kopriva je doista nevjerojatna biljka. Kopriva je, ustvari, korov (ali ne i beskoristan) koji raste po zapuštenim mjestima, svuda gdje živi čovjek – u blizini naselja, kuća, ograda, na odlagalištima otpada, u prorijeđenim šumama, ali gotovo uvijek na vrlo plodnim zemljištima. Zdravlje nadohvat ruke!
A zašto tu koprivu ne nabrati i upotrijebiti je u kuharstvu za vrlo zdrave obroke kao što su juhe, variva, pite, popečci, kruhovi ili za zdrave i osvježavajuće čajeve. Prvi i najvažniji korak je ubrati zdravu koprivu, naravno u rukavicama, i blanširati ju.
Napisale:
- Dubravka Scharmitzer, ing., profesor-savjetnik, Srednja strukovna škola Antuna Horvata, Đakovo
- Ankica Živić, dipl. ing., profesor-savjetnik, Srednja strukovna škola Vinkovci, Vinkovci
Literatura:
Hamel-Sagrak: Poznavanje robe za ugostitelje, Školska knjiga, Zagreb, 1998.